Od 2019. godine, neurotehnološka kompanija Neuralink razvija tehnologiju za bolje hvatanje moždane aktivnosti ljudi. Započevši sa testovima na glodarima, kompanija koju je osnovao Elon Musk uspela je da stvori konektor kroz kožu povezan sa žičanim vodovima kao deo hirurškog pristupa zasnovanog na robotici i prilagođenih integrisanih kola specifičnih za primenu specifičnih aplikacija (ASIC) ka uvećanje i obrada neuronskih signala. Neuralink interfejs predstavlja revolucionarnu inovaciju koja će, kako Musk kaže “omogućiti nekome ko ima paralizu da pametni telefon koristi brže nego neko ko koristi palčeve.”
Neuralink je 2020. godine podelio još jedno ažuriranje u vezi sa bežičnom verzijom ove veze koja može u realnom vremenu da strimuje 1.024 kanala akcionog potencijala ili skokova neuralne aktivnosti. Istraživači su pokazali sposobnosti nove veze snimajući somatosenzorne (dodirne) signale kod svinja dok su životinje istraživale svoje okruženje. U tom slučaju, naučnici su postavili elektrode na područje mozga koje obrađuje signale iz svinjske preosetljive njuške. Dok su posmatrali svinju kako se kreće oko svog prirodnog okruženja, istraživači su uspeli lako da posmatraju nervne odgovore na senzorne znake.
Iako se takvo ispitivanje na svinjama pokazalo neprocenjivim u demonstriranju kako senzorni neuroni rade i mogu se povezati u tehnologiju, istraživači su shvatili da su, da bi ove elektrode prilagodili ljudskoj upotrebi, morali da isprobaju postupak na životinji sa neuronskom topologijom bližom ono kod ljudi – primata. Posebno ostaje cilj da se razvije tehnologija interfejsa mozak-mašina (BMI) koja je sposobna za upotrebu na rukama i rukama. Ova vrsta BMI zatvorene petlje ima za cilj da pomogne ljudima sa neurološkim poremećajima da lakše kreću okoline.
Nedavno, model makaka BMI koristi majmune makaka za proučavanje neuronske aktivnosti. Dve karike (nazvane N1 karike) su smeštene unutar motornog korteksa majmuna, jedan na levoj i jedan na desnoj strani. Ovi korteksi zajedno obrađuju spoljne stimuluse dodira i vizuelnih znakova. Uglavnom, tehnologija koristi ove strateške lokacije da predvidi kretanje subjekta.
Sada naučnici rade na razvoju dekodera koji može povezati kretanje i smer korisnika sa računarskim kursorom. Čini se da senzori uključeni u ovu obradu promene smera odražavaju pucanje neurona kao odgovor na kretanje subjekta u navedenom smeru. Istraživači su ovo primetili nakon što su gledali majmunskog subjekta kako koristi MindPong, veslo dato majmunu kako bi mogli da vide ovu aktivnost neurona do senzora u akciji.
Međutim, kako ljudi sa paralizom ponekad ne mogu da pomeraju nijedan deo svog tela, istraživači rade na razvoju tehnologije sposobne da čitaju neuronske aktivnosti kako bi predvideli čak i samo željena kretanja ljudi.
