Nova studija objašnjava kako je drevni solarni kalendar Stounhendž mogao funkcionisat – i zašto je uopšte napravljen.
Stounhendž je oduvek, poput tamne materije, bio obavijen velom misterije. Drevni spomenik i grobnica u južnoj Engleskoj postoji više od 5.000 godina – ali njegova svrha nije potpuno jasna. Istraživači su dugo spekulisali da je ogromno kamenje podignuto u obliku drevnog kalendara, ali niko nije mogao da objasni kako je to funkcionisalo.
Zatim je došla pandemija COVID-19, a sa njom i šansa da stručnjak za Stounhendž Timoti Darvil poseti lokaciju tokom dana kada je sijalo sunce, a turista je bilo malo. Imao je više vremena nego što je ikada mislio da je moguće da razmisli o mogućem dizajnu kalendara. Onda mu je jednog dana sinulo.
Kako funkcioniše solarni kalendar
Njegova otkrića, objavljena u časopisu Antiquity ranije ove godine, sugerišu ne samo da je Stounhendž bio drevni solarni kalendar, već i kako je funkcionisao i zašto je bio važan. Prema studiji, prsten od 30 uspravnih sarsena nekada je stajao u krugu koji je predstavljao svaki dan u mesecu (ukupno 360 dana svake godine). Iako neki sada nedostaju, iskopavanja pokazuju da su nekada bili prisutni u uniformnoj veličini i obliku.
Dodatnih pet dana potrebnih da bi se uskladili sa solarnom godinom nalaze se u pet struktura u Trilithon Horseshoe, u centru Stounhendža. Četiri kamena na spoljnoj strani kruga prate prestupnu godinu svake četiri godine. Smatra se da vrh kruga osvetljava letnji solsticij, a donji, zimski solsticij. Način na koji Sunce sija kroz spomenik je drevnim narodima govorio o vremenu svakog solsticija i kada će se slaviti povoljni dani praznika žetve.
„Ako odete u Stounhendž, možete da izaberete koji kamen sarsen predstavlja trenutni dan u mesecu. Sve to funkcioniše sasvim lepo“, kaže Darvil. Iako on misli da je shvatio kako kalendar funkcioniše, svrha mu je mnogo komplikovanija. To je zato što je Stounhendž kalendar, ali nije samo kalendar; bilo je i sastajalište na koje su dolazili ljudi iz blizine i daljine da bi bili bliski bogovima. „Radi se o tome da budete na pravom mestu u pravo vreme“, kaže Darvil.

Kome je bio potreban ovakav kalendar?
Neki istraživači su sugerisali da su kalendari poput ovog u prošlosti bili potrebni da bi se znalo kada saditi i žeti useve. Međutim. Darvil osporava ovu ideju. „Svaki poljoprivrednik koji poštuje sebe već zna kada da sadi i bere, što nije isto vreme svake godine“, kaže on. „Potreban vam je kalendar da biste znali kada je praznik žetve, tako da možete biti tamo kada bogovi primaju proizvode godine i obećavaju dobru žetvu.
Kalendari su dodatno način kontrole društva, kaže on, a Stounhendž nije ništa drugačiji. Crkve i hramovi uvek imaju satove kako bi njihovi sledbenici znali kada treba da se klanjaju, a kada je njihov bog prisutan. Ali razbijanje koda Stounhendža takođe znači shvatanje da on nije imao jednu jedinu svrhu — imao je mnogo svrha.
Crkva uključuje bogosluženje, službu, proslavu, sahranu, umetnost i arhitekturu, a mnogo toga važi i za Stounhendž. Uvek je bio višenamenski praistorijski spomenik koji je verovatno značio različite stvari različitim ljudima i različitim generacijama, kaže Darvil. „U Stounhendžu su ugrađeni svi delovi koji su mu potrebni da ispuni sve funkcije koje je imao.
On dodaje da u svojim najranijim danima Stounhendž verovatno nije bio kalendar, već više mesto sahrane. Vremenom su sarseni verovatno dizajnirani tako da se praznik žetve može slaviti u isto vreme svake godine. Stari narodi su konstruisali kalendar u vreme kada su obožavali Sunce. Pored toga, sahrane pokazuju da su ljudi nekada putovali na velike udaljenosti da bi tamo obožavali. Bio je to spomenik celoj Evropi, a ne samo mestu gde je podignut.
Zaključak
Stounhendž će uvek biti donekle enigma. Džinovsko kamenje — svako teško više od 20 tona — dovedeno usred ničega, a zatim oblikovano i dizajnirano da oponaša dane i mesece u godini. Ljudi dolaze iz cele Evrope da obožavaju i budu zajedno na osnovu religije o kojoj znamo dragoceno. Istraživači tek počinju da povlače zavesu nad misterijom starom preko 5.000 godina.